srijeda, 18. travnja 2018.

Noć knjige na Griču 2018!


Što? U "Noći knjige", u ambijentu knjižnice DHMZ-a na Gornjem Gradu s pogledom na Štrosmajerovo šetalište i platane, s veseljem najavljujemo još jednu Noć knjige na Griču. Želimo u toj noći skrenuti pozornost na ljepotu i značenje pisane riječi, čaroliju ukoričenih svjetova i radost njihova upoznavanja. Knjigom proslavljamo obljetnicu 50 godina istraživanja i 70 godina djelovanja DHMZ-a. Prošetat ćemo s Milanom Sijerkovićem suncem obasjanim i vjetrom okupanim otokom  Mljetom i saznati o ćudima njegove klime. Govorimo o zvučnim knjigama i najstarijoj knjigovežnici u Zagrebu. Zatim se u pratnji intrigantnog i liričnog agrometeorologa, pisca i vrsnog kuhara ribarskih egzistencijalnih zalogaja,  Marka Vučetića, vraćamo moru i zagonetkama 160 godišnje postaje na Hvaru. Tajnu bračkog povjetarca doznajemo  od  Ive Lukšića, meteorologa i bračanina.

Osim na zaljubljenike u tiskanu knjigu mislili smo i na generaciju 21.-g stoljeća kojima su računalo i mobitel generatori pismene kulture.


Kada? 23.04. ponedjeljak od 18 sati

Gdje? Knjižnica Državnog hidrometeorološkog zavoda, Grič 3

Nastupi: Branka Ivančan-Picek, Milan Sijerković, Marko Vučetić, Marija Mokorić, Ivo Lukšić, Vesna Hrkač, Ivan Guettler i Tanja Likso

 Sve to i mnogo više uz mudre ljude, znalce struke, mnogo smijeha, knjige, kolače i Palunkovu zakusku na kraju! 

petak, 2. ožujka 2018.

Vjerovali ili ne, 4. ožujka je Dan gramatike!



Proslavite ovaj dan pravilnim korištenjem  “ije”  i “je” pripazite  još  na "č", i "ć", a  primjenite i  druga gramatička pravila. Pazite na strukturu rečenice i provjerite koristite li pravilno interpunkcijske znakove.

Promislite danas o izreci Alexandera Popea: „Prava lakoća pisanja dolazi umijećem, ne slučajnošću. Kao što se najlakše kreću oni koji su naučili plesati.”

utorak, 13. veljače 2018.

Važna obavijest iz NSK!



 

Utvrđena je konačna lista e-izvora koji će se pretplatiti u 2018. godini putem Nacionalen i sveučilišne knjižnice u Zagrebu:




1. APS Journals
2. CAB Abstracts
3. Cambridge Journals
4. EBSCO Database Package (Academic Search Complete, Business Soure Complete, SocINDEX with Full Text, CINAHL with Full Text, Master File Premier)
5. EconLit
6. Emerald eJournals Premier
7. Evidence Based Medicine Reviews (EBMR)
8. FSTA
9. GeoRef
10. HeinOnline (Academic Core, Foreign and International Law Resources Database, Kluwer Law International Journal Library, Index to Foreign Legal Periodicals)
11. INSPEC
12. IOPscience extra
13. JSTOR zbirke Arts & Sciences I – XI
14. MathSciNet
15. Project Muse Basic Research Collection
16. PsycINFO i PsycARTICLES
17. RSC Gold
18. Scopus
19. SpringerNature Journals Complete Collection
20. Taylor & Francis Subject Collections
21. WoS Core Collection, WoS Citation Connection, WoS ESCI Backfiles, JHCD


Valentivo -14. veljače!!!

 


Valentinovo, Dan sv. Valentina ili Dan zaljubljenih blagdan je koji se obilježava 14. veljače.Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Charles Orleanski. Namijenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi. Svake se godine za Valentinovo pošalje oko bilijun čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić. Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža. U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju. U Americi, zanimljivo, čak 15 posto čestitaka za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.(Iz digitalne zbirke MetelWin.)

Danas svi u maškare!




Pokladni utorak ili Fašnik je posljednji dan prije Pepelnice, Čiste srijede, koja označava početak Korizme. To je pomični blagdan koji pada točno 47 dana prije Uskršnje nedjelje. Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik (od njem. Fastnacht, tj. „noć posta”), koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.

Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala".

Za narod je vrijeme prije Korizme postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama. Ovom prerušavanju jako se vesele i djeca, koja sudjeluju u karnevalima ili obilaze kuće poznanika i susjeda. Uz fašnik se vežu i krafne ili pokladnice, koje su nezaobilazni dio ovih događaja. (Iz digitalne zbirke  MetelWin)